Zdravo jedite, zdravo kuhajte, dobro se osjećajte!

Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski značaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se unijeti svi sastojci neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Nije svaki organizam isti i ne zahtijeva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u

skladu s tim hranimo, izbjegli bismo bolesti i starenje organizma. 

Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamoodgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Međutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnjelosti, jer tada dolazi do uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti cjelokupnog organizma.

Uvijek treba imati na umu da za pravilnu ishranu nije važan kvantitet nego kvalitet namirnica. Preduslov da imamo pravilnu ishranu jeste i da čuvamo prirodnu okolinu jer priroda je sve izbalansirala za opstanak i evoluciju ljudske vrste. Zato je neophodno čuvati životnu okolinu i brinuti

se o njoj, jer naše zdravlje upravo zavisi o zdravoj okolini. Narušavanjem zakona prirode narušavamo sopstveno zdravlje, zdravlje svoje porodice, evoluciju i opstanak. Svjež vazduh, pozitivne vibracije nezagađene prirodne okoline, planine i predjeli blizu mora, jezera ili rijeka, mjesta gdje postoji mnogo parkova, prostranih polja, gdje vlada mir i tišina, predstavljaju idealno boravište za čovjeka.

Pravilna ishrana - zdrav i dug život

Naše ljudsko okruženje bitno utiče na cjelokupno naše življenje, pa je neophodno orijentisati se na izbor društva koje djeluje harmonično, koje nam nudi mir, budi u nama osjećaj spokoja i razvija našu

prirodnu ljubav prema svijetu i ljudima - elemente koji su zdrava ishrana za naše duhovno biće. Odstranjivanje svih negativnih misli i osjećanja iz našeg bića (laž, mržnja, zavist, pakost, podlost, dvoličnost, strah, depresija), koji su u stvari nezdrava hrana za naš duh, te svjesno razvijanje plemenitih misli i osobina, kao što su nesebičnost, pomaganjedrugim ljudima, dobrodušnost, spokojstvo, hrabrost, radost i dobroraspoloženje su u stvari zdrava hrana za naš duh, te na taj način mogu postati istinski ključ cjelokupnog našeg zdravlja i radosti življenja. 

Prijatelji našeg zdravlja: voće, povrće, morski plodovi (riba, školjke, rakovi, alge itd), med, bijelo meso piletine, puretine, nemasna crvena mesa, mlijeko i proizvodi od obranog mlijeka, integralne žitarice.

Neprijatelji našeg zdravlja: bijelo brašno, šećer, gazirana pića, alkohol, konzervirane namirnice i proizvodi bogati aditivima, kafa u velikim količinama, jaja, čajevi, industrijski sosovi.

Naravno, uvijek treba imati na umu da i namirnice iz domena pravilne ishrane mogu dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema.

Dnevne potrebe za hranom treba prilagoditi godinama, poludnevnimaktivnostima (poslu kojim se bavimo, dodatnoj fizičkoj aktivnosti).

Po prvi put nakon 1982. revidiraju se preporuke o pravilnoj ishrani:

više kalorija iz proteina i masnoća, 

manje kalorija iz ugljikohidrata, ali

više povrća i voća, 

više fizičke aktivnosti. 

Međutim, još uvijek se preporučujepreviše kalorija, ne vodi se računa o glikemijskom opterećenju i

višku omega 6 esencijalnih masnih kiselina.